2024 July

Međunarodni dan prijateljstva

Posted by | Mediji o nama, Najave i događanja, Radni sastanak | No Comments

Međunarodni dan prijateljstva uspostavila je Opća skupština Ujedinjenih naroda 2011. godine s idejom da prijateljstvo među zemljama, ljudima i kulturama može stvoriti uvjete za mir i graditi mostove među zajednicama. Tako je i Građanska inicijativa „Moj grad Sisak“ prigodnim druženjem s volonterima i aktivistima obilježila ovaj značajan datum.

Od volonterke voditeljice ovog projekta dr. sc. Daše Poredoš Lavor saznali smo slijedeće:  Odnos koji ostvarujemo s našim prijateljima jedan od najvažnijih odnosa koji uspostavljamo tijekom našeg života. Ostvarivanje bliskih odnosa i povezanost s prijateljima pruža nam brojne psihosocijalne i duhovne  dobrobiti poput doživljavanja ugodnih emocija, zajedničkog provođenje vremena u različitim aktivnostima, dijeljenja misli i osjećaja, te davanje i primanje podrške. Dobro prijateljstvo je ono u kojem su potrebe obje osobe zadovoljene i u kojemu je pružanje podrške uravnoteženo. Istraživanja su pokazala da takva prijateljstva odnosno socijalna podrška pruža osjećaj pripadnosti, predvidljivosti i sigurnosti, povećava osjećaj sreće i štiti od različitih oblika stresa, te unaprjeđuje samopouzdanje, poboljšava kvalitetu života i jača naše prilagodbene kapacitete. Istraživanje Svjetske baze sreće (2010.) pokazalo je da su ljudi s bliskim prijateljstvima sretniji, a utvrđeno je i da je prijateljstvo najvažniji odnos u emocionalnom životu pojedinca između kraja ranog djetinjstva i početka pune odrasle dobi. Prijatelji su nam važan izvor podrške u situacijama kada nam je teško. Oni su slobodno možemo reći prirodni pomagači – bliske osobe u našem okruženju koje nam mogu olakšati kada nam je teško, kada proživljavamo teške trenutke u svom životu i patimo.

Na susretu su planirane i dogovorene aktivnosti do kraja godine, a neke od njih su kreativna radionica izrade ogrlica od recikliranog tekstila, edukacijsko putovanje u Zagreb, te prigodna božićno-novogodišnja radionica.

Ova aktivnost dio je projekta A u Z – aktivni u zajednici koji je s 1000 eura sufinanciran sredstvima Grada Siska za 2024. godinu. Partneri na ovom projektu su Osnovna škola „Braća Bobetko“ Sisak i Osnovna škola 22. lipnja Sisak.

S nama je bio Portal sisak.info: https://www.sisak.info/2024/08/02/u-sisku-obijezen-medunarodni-dan-prijateljstva/

 

Istraživanje metodom fokus grupa u okviru projekta Human Voices

Posted by | Najave i događanja, Radni sastanak | No Comments

U okviru projekta Human Voices kojeg provodi Građanska inicijativa “Moj grad Sisak” provedeno je istraživanje metodom fokus grupa na temu diskriminacije. Održane se tri fokus grupe s ukupno 30 sudionika/ca, pripadnika/ca različitih nacionalnih i vjerskih manjina te pripadnika/ca lokalnih zajednica u Sisku, Zagrebu i Karlovcu. Heterogenost skupine potaknula je grupnu diskusiju iznošenjem različitih iskustava, stavova i mišljenja vezanih uz pojam diskriminacije i diskriminatorne situacije kao i predrasude i stigmatizacije koje su već ukorijenjene u našem društvu prema različitim društvenim skupinama koje su i jedan od uzroka odnosno posljedica za takvo ponašanje.

Sudionici su pojam diskriminacije doživjeli kao odbačenostponižavanjeomalovažavanje, uskraćivanje prava i općenito negativno ponašanje prema svakome tko je po nekoj ljudskoj ili društvenoj karakteristici drugačiji od većine, a s ciljem da se osoba u takvoj situaciji osjeća manje vrijednom i da joj se narušava ljudsko dostojanstvo, mir, sigurnost i općenito integritet postojanja.

Identitete koje prepoznaju kao najčešće osnove diskriminacije su etnički, nacionalni, vjerski, pripadnost manjinama, zdravstveni i seksualna orijentacija. Kao zasebna kategorija koja do sada nije službeno kategorizirana i klasificirana javlja se prisustvo diskriminacije po osnovu članstva ili pripadnosti određenim političkim strankama.

Prema mišljenju i iskustvima sudionika, posljedice diskriminacije u značajnoj mjeri se reflektiraju u svim segmentima svakodnevnog života:

  • pri zapošljavanju,
  • u odgojno-obrazovnom sustavu,
  • u javnoj upravi,
  • u zdravstvu,
  • socijalnoj skrbi,
  • na javnim mjestima u vidu manjka tolerancije pojedinaca i/ili skupina koje imaju razne predrasude prema nepoznatom i drugačijem, iako te nametnute ili iracionalno stvorene različitosti nemaju nikakve negativne posljedice na njih osobno, njihova prava i živote općenito.

Iz pozicije neznanja, manjka razumijevanja i nedovoljno spoznaje kao dodatni problem javlja se govor mržnje koji je prisutan u javnom životu, medijima, kao i istupima javnih osoba koje zagovaraju isključiva društva kompromitiraju kulturnu raznolikost.

Sudionici su primijetili porast diskriminacije osobito nekoliko prethodnih godina s pojavom intenzivnijih dolazaka izbjeglica i stranih radnika u Hrvatsku, ali navode da to nije umanjilo dugogodišnju diskriminaciju Roma i Srba.

Većina sudionika je:

  • upoznata sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije,
  • svjedočili su različitim situacijama diskriminacije,
  • osobe koje su osobno doživjele diskriminaciju nisu je prijavile i to uglavnom: iz straha, jer su već “naviknuli” na takve situacije i ignoriraju ih, ali također iradi nepovjerenju prema sustavu zaštite žrtava diskriminacije.

Tako je jedan od sudionika fokus grupe izjavio: „S obzirom da u hrvatskom društvu nema u dovoljnoj mjeri osude bilo kojeg oblika nasilja, pa tako i bilo kojeg oblika diskriminacije – sasvim je razumljivo da diskriminirane osobe nisu zatražile pravnu ili neku drugu pomoć jer je ishod upitan, a dolazi do ponovne viktimizacije i traumatizacije žrtve, dok počinitelji uglavnom prolaze nekažnjeno.„

Sudjelovanje domicilnog hrvatskog stanovništva i osoba koje imaju hrvatsko državljanstvo na fokus grupama pomoglo je u razjašnjavanju situacija u području zdravstva za koje su pripadnici manjinskih zajednica smatrali da su diskriminirani po osnovu svojih identiteta. Na fokus grupama se dalo razlučiti da je riječ o otegotnim okolnostima prilikom konzumiranja prava u području zdravstva i negativnim iskustvima koja dijele svi građani i građanke bez obzira na njihove identitete. Takva međusobna razmjena informacija doprinijela je boljem razumijevanju, uvažavanju i povezivanju sudionika.

Utisak sudionika je da u našem društvu diskriminacija postoji, zbog raznih društvenih i političkih promjena i još uvijek nedovoljno razvijene demokracije – nažalost događa se sve češće, a veliku ulogu u tome imaju i mediji.

Sudionici na kraju fokus grupa uglavnom zaključuju da su svi pozvani da grade međusobno povjerenje i da sudjeluju u stvaranju društva jednakih mogućnosti.