S dr. sc. Dašom Poredoš Lavor, voditeljicom programa SMS – svi mi skupa II razgovaramo o Međunarodnom danu migranata.
Kako je došlo do obilježavanja Međunarodno dan migranata?
18. prosinca – Međunarodni je dan migranata koji se obilježava u svrhu podizanja svijest o izazovima migranata i migracija. Migracije i ključnu ulogu u globalnom razvoju, obogaćujući kulture, gospodarstva i zajednice. Ovaj dan promiče poštivanje ljudskih prava migranata, ističe njihov doprinos te promiče međunarodnu suradnju u rješavanju fenomena migracija.
Opća skupština UN-a je 4. prosinca 2000. godine, uzimajući u obzir sve veći broj migranata u svijetu, proglasila 18. prosinca Međunarodnim danom migranata (A/RES/55/93). Na taj je dan 1990. godine Skupština usvojila Međunarodnu konvenciju o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih obitelji (A/RES/45/158). S procijenjenih 86,7 milijuna međunarodnih migranata od ukupno 281 milijuna u svijetu, otprilike svaki osmi stanovnik u europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije je izbjeglica ili migrant. Međunarodni dan migranata prilika je za učenje o složenosti migracija, zagovaranje sigurne migracijske politike i poštivanje migrantskih zajednica.
Nikada nije bilo više onih koji žive ili borave u zemljama u kojima nisu rođeni. Stoga na Međunarodni dan migranata Ujedinjeni narodi i mnoge međunarodne organizacije kao institucije, te nevladine organizacije diljem svijeta obilježavaju ovaj dan šireći informacije i organizirajući razne javne rasprave, tematske radio emisije i sl. Svakim danom povećava se broj migranata u zemljama u bližem i daljem okruženju, kao i broj onih koji napuštaju svoju zemlju – mnogi ljudi iz raznih razloga napuštaju i Hrvatsku. Migracije stanovništva danas su svakodnevna pojava.
Prate li migrante razne predrasude i stigmatizacija?
Suprotno uvriježenoj percepciji, sve je više migranata s visokim obrazovanjem i posjedovanjem kvalitetnih radnih vještina, ali isto tako i onih kojima se trguje, izbjeglica, tražitelja azila itd. To su ljudi koji tragaju za nekim boljim životom. Njihova putovanja od zemlje polazišta do zemlje odredišta su često višegodišnja. Na tom putovanju doživljavaju razne stresne situacije, imaju razna iskustva – i u konačnici sve to oblikuje njihov život u sadašnjosti, kao i što daje odgovore na reakcije migranata na ponašanje okoline – osobito kada govorimo i prihvaćenosti ili ne prihvaćenosti u nekom okruženju.
Možemo li sažeti najčešće razloge migracija?
Kroz ljudsku povijest migracija je bila hrabar izraz volje pojedinca da prevlada nedaće i živi boljim životom. Danas je globalizacija, zajedno s napretkom u komunikacijama i transportu, uvelike povećala broj ljudi koji imaju želju i sposobnost preseliti se na druga mjesta.
Migracije se događaju iz različitih razloga, no zasigurno je najveći broj onih koje su motivirane boljim i kvalitetnijim životnim uvjetima, ekonomskim napretkom, obrazovnim prilikama, boljim mogućnostima i sl. Upravo je obilježavanje Međunarodnog dana migranata odlična prilika za poticanje raznih aktivnosti kao i javnog dijaloga o njihovim pravima koja su vrlo često ugrožena, kako u njihovim vlastitim zemljama tako i u onima u koje dolaze. Migranti ne traže milost nego pravednu priliku da ostvare svoja prava na život i rad bez diskriminacije i iskorištavanja koji su ih najčešće i natjerali na odlazak u drugu zemlju. Međunarodna federacija zagovara uspostavu više transparentnih zakonitih načina ulaska i prijelaza granice, te osiguranje pristupa svim migrantima, bez obzira na njihov status.
Recite nam nešto o socijalno-ekonomskim čimbenicima migracija.
Mnoga napredna i dinamična gospodarstva trebaju radnike migrante da popune radna mjesta koja se ne mogu prepustiti vanjskim suradnicima i za koja lokalni radnici nisu voljni preuzeti ih uz plaću koja im se aktualno nudi. Starenje stanovništva također je u pozadini ove rastuće potražnje, jer dovodi do manjka radnika u odnosu na uzdržavane osobe. A kako mlađe generacije postaju bolje obrazovane, sve je manje onih u njihovim redovima koji su zadovoljni slabo plaćenim i fizički zahtjevnim poslovima. Migranti – bilo da su studenti, radnici, poduzetnici ili članovi obitelji – snažni su pokretači razvoja kako u zemljama porijekla tako i u zemljama odredišta. Međutim, podaci Međunarodne organizacije za migracije (IOM) pokazuju da radnici migranti, koji predstavljaju gotovo dvije trećine (62%) međunarodnih migranata, često imaju privremene, neformalne ili nezaštićene poslove, što ih izlaže većim rizicima od nesigurnosti, otpuštanja, loših radnih uvjeta ili izrabljivanja. Brojna dinamična gospodarstva zahtijevaju od radnika da obavljaju specifične poslove koje lokalni radnici nisu voljni prihvatiti, naglašavajući značajnu strukturnu nejednakost koja pokreće migraciju. Stoga je od presudne važnosti poduzimati radnje koje ne samo da žele obraniti ljudska prava i slobode ljudi u kontekstu mobilnosti, već i promicati njihov razvoj i poticati gospodarski rast koji im omogućuje pristup boljim životnim mogućnostima. Migracija može smanjiti plaće ili dovesti do veće nezaposlenosti među niskokvalificiranim radnicima u naprednim gospodarstvima, od kojih su mnogi i sami migranti koji su stigli u ranijim valovima. Međutim, većina migranata obavlja poslove koji bi ili ostali neispunjeni ili bi koštali više. Proširujući radnu snagu i krug potrošača, te doprinoseći svojim poduzetničkim kapacitetima, migranti potiču gospodarski rast u zemljama primateljicama.
Migracije stanovništva prate i određeni rizici, o čemu se tu radi?
Od 2014. godine gotovo 70.000 migranata poginulo je, umrlo ili nestalo duž kopnenih i pomorskih ruta. Pravi je broj vjerojatno i puno veći. Svaka zabilježena smrt predstavlja osobu čiji gubitak duboko pogađa njihovu obitelj i odjekuje u zajednicama i društvima. Ovo je tiha humanitarna kriza koja se može rješavati na razne načine, a za isto postoji određena politička volja. Agenda 2030 obećava da se nikoga neće izostaviti: to onda mora uključivati i svakog migranta. Zaštita njihovih prava i dostojanstva je odgovor na humanitarne potrebe, ali i imperativ za održivi razvoj. Ova tematika detaljno je opisana u Izvješću o Globalnom dogovoru za sigurnu, urednu i regularnu migraciju.
I za kraj koja riječ o vašem programu pod nazivom SMS – svi mi skupa II.
Program SMS – svi mi skupa II kojeg provodi Građanska inicijativa „Moj grad Sisak“ dio je dvogodišnjih programa usmjerenih smanjenju i prevenciji socijalne isključenosti te socijalnom uključivanju i integraciji socijalno osjetljivih skupina za 2023. i 2024. godinu. Projekt financira s 14000 eura Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Partneri na projektu su Knjižnica i čitaonica Kutina i Osnovna škola „Braća Bobetko“ Sisak. Program se provodi na području Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije.
Programom SMS – svi mi skupa II želimo potaknuti uključivanje osoba s odobrenom međunarodnom i privremenom zaštitom u život lokalne zajednice i sudjelovanje pripadnika lokalne zajednice u aktivnostima s osobama pod međunarodnom i privremenom zaštitom, putem javnog zagovaranja prava, suzbijanjem predrasuda i poticanja interkulturalnog dijaloga i razumijevanja u cilju postizanja što bolje integracije u društvu i subjektivnog zadovoljstva životom. Susreti se odvijaju uz podršku i prevođenje interkulturalnog medijatora i prevoditelja za arapski jezik Salama Ibrahim Kadhim Al-Nidawi, mag. iur.
S nama su bili:
Petrinjski radio i Portal 53: https://portal53.hr/program-sms-svi-mi-skupa-ii-podrzava-obiljezavanje-medunarodnog-dana-migranata/
Radio postaja Novska: Radio postaja Novska: https://www.radionovska.hr/marketing/program-sms-svi-mi-skupa-ii-podrzava-obiljezavanje-medunarodnog-dana-migranata/
Radio Mrežnica: https://radio-mreznica.hr/program-sms-svi-mi-skupa-ii-podrzava-obiljezavanje-medunarodnog-dana-migranata/
Radio Sisak i Sisak.portal: https://sisakportal.hr/sisak/program-sms-svi-mi-skupa-ii-podrzava-obiljezavanje-medunarodnog-dana-migranata/
