Mediji o nama

Građanska inicijativa „Moj grad Sisak“ u sklopu projekta Human Voices (MARIO Minorities/Accountability/Rights/Independence/Organisational development) organizirala je razgovaraonicu O ljepoti na kojoj su sudjelovale žene različite životne dobi, profesionalnog opredjeljenja i životnog stila. Susret su vodile Azra Mulabdić, voditeljica ovog projekta i dr. sc. Daša Poredoš Lavor, suradnica za psihosocijalnu podršku.

Prema osnovnoj i najčešćoj definiciji ljepota je subjektivna estetska kategorija koja najčešće označava optičko savršenstvo. U svakodnevnici ljepotom se najčešće naziva svojstvo osobe, predmeta ili ideje koje nas ispunjava ugodnim osjećajem. U filozofiji ljepota je jedna od temeljnih kategorija kojima se označavaju temeljna svojstva bića. Grana filozofije koja se bavi ljepotom kao svojim predmetom se naziva estetika. Ideal ljepote ovisi o kulturnom kontekstu, a u okviru iste kulture se često mijenja tokom vremena. Ne postoji jedinstveno objašnjenje ljepote, a brojni pokušaji definiranja najviše govore o njenoj zagonetnosti.

Štoviše, bavljenje ljepotom, bilo kroz umjetnost, prirodu ili osobnu njegu, može imati pozitivne učinke na mentalno blagostanje. Čin uvažavanja ljepote može potaknuti osjećaje radosti, smirenosti i nadahnuća, djelujući kao moćno terapeutsko sredstvo. Ljepota dolazi do izražaja kada prigrlimo svoju individualnost.

Jednoglasno je zaključeno da je ljepota kao pojam vrlo slojevita, da se standardi koje nameću društvo i modna industrija strelovito mijenjaju, no da unutarnja ljepota je nešto što se osjeti i ostaje trajno prisutno. Isto tako uočeno je da se puno više u društvu komentira kako je žena odjevena, dok odjevenost muškaraca uglavnom nije podložena kritikama i komentarima.

Posebne gošće susreta bile su aktivistice za zaštitu prava žena, mir i nenasilje Radka Tuneva- Yanchevska i Neli Petrova  iz organizacija koja se bavi zaštitom prava žena Rodopchanka iz Smoljana iz Bugarske. Gošće su podijelile svoja iskustva rada s ženama i djecom u Bugarskoj, te govorile o postignućima i izazovima s kojima se susretu pri radu u zajednici u kojoj žive.

Na kraju susreta sudionice ove razgovaraonice osladile su se ukusnom tortom.

Izvor fotografije: Ankica Magačić

S nama je bio Sisak.portal: https://sisakportal.hr/sisak/odrzana-razgovaraonica-o-ljepoti/

Početkom ove godine Građanska inicijativa „Moj grad Sisak“ započela je s provedbom projekta Human Voices (MARIO Minorities/Accountability/Rights/Independence/Organisational development). Projekt ima za cilj jačanje manjinskih prava u Republici Hrvatskoj, a fokus kampanje bio je u gradovima Zagrebu, Sisku i Karlovcu gdje trenutno borave značajne skupine manjina poput izbjeglica i stranih radnika, kao i povijesno prisutne vjerske i nacionalne manjine.

Od voditeljice projekta Azre Mulabdić saznajemo –

„S ovim projektom promičemo prava svake osobe na priznavanje i poštivanje svojih ljudskih prava putem uklanjanja predrasuda, smanjenjem diskriminacije manjina te informirajući širu javnost o njihovim kulturnim, vjerskim i drugim identitetima. Prva aktivnost s kojom smo započeli realizaciju našeg projekta je bilo istraživanje putem fokus grupe., u fokus grupama sudjelovale 34 osobe u dobi od 20 do 72 godine. Istraživanje je sadržavalo 15 pitanja o zadanoj temi te nekoliko primjera slučajeva diskriminacije iz izvješća pučke pravobraniteljice.“

Kao najčešći oblici diskriminacije prepoznati su etnički, nacionalni, vjerski oblici, pripadnost manjinama, zdravstveni te diskriminacija po pitanju seksualna orijentacija. „Kao zasebna kategorija koja do sada nije službeno kategorizirana i klasificirana javlja se prisustvo diskriminacije po osnovi bivanja ili ne bivanja u članstvu određene političke stranke. Prema mišljenju i iskustvima sudionika, posljedica diskriminacije u značajnoj mjeri se reflektiraju u svim segmentima svakodnevnog života, pri zapošljavanju u odgojno-obrazovnom sustavu, javnoj upravi, zdravstvu i socijalnoj skrbi, ali i na javnim mjestima u obliku manjka tolerancije pojedinaca ili skupina koji imaju razne predrasude prema nepoznatom i drugačijem, iako te nametnute ili iracionalno stvorene različitosti, nemaju nikakve negativne posljedice na njih osobno, njihova prava i živote općenito“, dodala je Mulabdić.

Uz fokus grupe održane su radionice psihosocijalne podrške te će se i nastaviti kroz mjesečne sastanke za sudionike do kraja provedbe projekta, a navedene radionice je vodila dr. sc. Daša Poredoš Lavor. Do sada je održano 10 radionica na kojima su sudjelovale 53 osobe. „Čovjek je samo ili dobar ili loš i ne bi ga trebale definirati nikakve druge osobne karakteristike“, zaključila je Mulabdić.

Kampanja projekta bavila se predrasudama koje postoje iz obje perspektive građana, a popraćena je s četiri videa i četiri priče metodom pripovijedanja. Materijal će biti korištena kao izložbeni postav Human Library te će biti objavljena publikacija, a sve s ciljem senzibiliziranja lokalne zajednice za prava manjina i jačanja manjinskih skupina u upoznavanju i borbi za svoja ljudska prava.

Sve projektne aktivnosti traju do kraja studenoga ove godine, a upravo u sklopu projekta u Sisku je otvorena izložba „Moja priča“. Tako je prikazana video priča kulturnog medijatora i prevoditelja za arapski jezik Salama Al Nidawija, potom je prikazana video priča predsjednika Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Hrvatskoj i odvjetnika Bermina Meškića, voditeljice odjela za zaštitu migranata HCK GD Sisak Kamilie Alashe te video priča farmaceutske tehničarke Razane Naddaf. Među ostalima, metodom pripovijedanja napisane su priče o pripadnicama i pripadnicima romske, srpske, bošnjačke i češke nacionalne manjine s područja Siska i Petrinje.

Nakon uvodnog obraćanja moderatorice dr .sc. Daše Poredoš Lavor, Mulabdić je predstavila aktivnosti i rezultate projektnih aktivnosti, a potom je održan prvi panel na temu „Pravo na život u zajednici – koliko nam je važna integracija i zaštita ljudskih prava“ u kojem su sudjelovali Salama Al Nidawija, odvjetnik Bermin Meškić i Mario Gršić s Petrinjskog radija. Potom je održan i drugi panel na temu „Jednakost i ravnopravnost – rad s manjinskim skupinama stanovništva“ u kojem su sudjelovali Dino Sivić iz Projekta građanskih prava Sisak, Neira Kadić Meškić iz Centra za kulturu dijaloga iz Zagreba i Paula Raužan iz Agencije lokalne demokracijeSisak. Skup je okupio i sudionike iz Iraka, Azerbajdžana te Bugarske. Naime projekt Human Voices spojio je Građansku inicijativu „Moj grad Sisak“ i Rodopchanka Women´s Club iz Bugarske, te su na skupu bile aktivistice za zaštitu prava žena, mir i nenasilje Radka Tuneva-Yanchevska i Neli Petrova.

Konačni zaključak ovog skupa s kojim su se složili svi sudionici bio je: „Čovjek je samo ili dobar ili loš i ne bi ga trebale definirati nikakve druge osobne karakteristike“.

S nama su bili:

Petrinjski radio i Portal 53: https://portal53.hr/u-sklopu-projekta-human-voices-otvorena-izlozba-moja-prica-te-su-odrzana-dva-panela/

Sisak.portal i Radio Sisak: https://sisakportal.hr/sisak/aktivnosti-projekta-human-voices-gradanske-inicijative-moj-grad-sisak/

Međunarodni dan prijateljstva uspostavila je Opća skupština Ujedinjenih naroda 2011. godine s idejom da prijateljstvo među zemljama, ljudima i kulturama može stvoriti uvjete za mir i graditi mostove među zajednicama. Tako je i Građanska inicijativa „Moj grad Sisak“ prigodnim druženjem s volonterima i aktivistima obilježila ovaj značajan datum.

Od volonterke voditeljice ovog projekta dr. sc. Daše Poredoš Lavor saznali smo slijedeće:  Odnos koji ostvarujemo s našim prijateljima jedan od najvažnijih odnosa koji uspostavljamo tijekom našeg života. Ostvarivanje bliskih odnosa i povezanost s prijateljima pruža nam brojne psihosocijalne i duhovne  dobrobiti poput doživljavanja ugodnih emocija, zajedničkog provođenje vremena u različitim aktivnostima, dijeljenja misli i osjećaja, te davanje i primanje podrške. Dobro prijateljstvo je ono u kojem su potrebe obje osobe zadovoljene i u kojemu je pružanje podrške uravnoteženo. Istraživanja su pokazala da takva prijateljstva odnosno socijalna podrška pruža osjećaj pripadnosti, predvidljivosti i sigurnosti, povećava osjećaj sreće i štiti od različitih oblika stresa, te unaprjeđuje samopouzdanje, poboljšava kvalitetu života i jača naše prilagodbene kapacitete. Istraživanje Svjetske baze sreće (2010.) pokazalo je da su ljudi s bliskim prijateljstvima sretniji, a utvrđeno je i da je prijateljstvo najvažniji odnos u emocionalnom životu pojedinca između kraja ranog djetinjstva i početka pune odrasle dobi. Prijatelji su nam važan izvor podrške u situacijama kada nam je teško. Oni su slobodno možemo reći prirodni pomagači – bliske osobe u našem okruženju koje nam mogu olakšati kada nam je teško, kada proživljavamo teške trenutke u svom životu i patimo.

Na susretu su planirane i dogovorene aktivnosti do kraja godine, a neke od njih su kreativna radionica izrade ogrlica od recikliranog tekstila, edukacijsko putovanje u Zagreb, te prigodna božićno-novogodišnja radionica.

Ova aktivnost dio je projekta A u Z – aktivni u zajednici koji je s 1000 eura sufinanciran sredstvima Grada Siska za 2024. godinu. Partneri na ovom projektu su Osnovna škola „Braća Bobetko“ Sisak i Osnovna škola 22. lipnja Sisak.

S nama je bio Portal sisak.info: https://www.sisak.info/2024/08/02/u-sisku-obijezen-medunarodni-dan-prijateljstva/

Svjetski dan izbjeglica obilježava se 20. lipnja s ciljem podizanja svijesti o životima ljudi diljem svijeta koji su prisiljeni napustiti svoje domove zbog straha od proganjanja, ugnjetavanja i sukoba. Više od 110 milijuna prisilno raseljenih osoba, od kojih je veći broj i dalje raseljen unutar svojih zemalja, a oni koji su uspjeli izbjeći u najvećem broju i dalje se nalaze u zemljama okolice u vrlo nesigurnim uvjetima. Broj osoba koji prisilno migrira svake godine je u porastu pokazujući da se, globalno govoreći, malo radi na pravednom rješavanju uzorka prisilnih migracija, utemeljenim u nepravednim i eksploatatorskim političkim i ekonomskim sustavima i hijerarhijama. Kada govorimo o izbjeglicama svakako treba spomenuti i obilježavanja 11. Tjedana IZBJEGLICAma koji se održava se od 10. do 23. lipnja 2024

Migracije i migranti

Migracija predstavlja promjenu mjesta boravka pojedinca ili skupine ljudi. Mogu biti dobrovoljne ili prisilne koje uključuju i pojave poput trgovanja ljudima ili etničkog čišćenja.

Migranti su osobe koje su napustile svoje domove u potrazi za novim mogućnostima i prilikama za sigurniji i bolji život.

Zašto ljudi općenito migriraju?

Tu se prije svega radi o osobnim čimbenicima i uvjetima života zbog kojih osoba želi napustiti državu podrijetla. Razlozi su razni i višestruki – npr. nemogućnost pronalaska posla; strah za vlastiti život i život svoje obitelji; loša zdravstvena zaštita; glad, sukobi, ratovi, kršenja ljudskih prava; prirodne katastrofe (poplave, potresi, suše, uragani i sl.); nuklearne katastrofe; progoni zbog vjere, etničke ili nacionalne pripadnosti, seksualne orijentacije; štetnih ritualnih obreda i sl.  S druge strane, postoje čimbenici privlačenja zbog kojih migranti žele odseliti u određenu državu. To su npr. sigurnost i poštivanje ljudskih prava; manja mogućnost pojave prirodnih katastrofa; politička stabilnost; bolji položaj žena u društvu; bolji uvjeti na tržištu rada i sl.

Živimo u vremenu kada i dalje u svijetu ima ratova, izbjeglica i raznim uvjetima potaknutim migracijama. Što bi se kod nas u Hrvatskoj moglo napraviti da budemo zemlja dobar domaćin – jer u ne tako davnoj prošlosti i samo smo bili prognanici i izbjeglice.

Aktivno uključivanje u zajednice najučinkovitija je podrška izbjeglicama, a ujedno im se omogućuje i da vlastitim sposobnostima i znanjima doprinesu zemljama u kojima su pronašle novi dom. Nužno je razvijanje planova dugotrajnog i primjerenog smještaja i stanovanja, uključivanja djece u sustav obrazovanja, osiguravanje primarne zdravstvene i učinkovite psihosocijalne zaštite i pomoći te uključivanje na tržište rada.

Raseljene osobe koje su zbog ratnih događanja morale napustiti svoju zemlju i dalje imaju veliku potrebu za pomoći i podrškom pri ostvarivanju različitih prava, prvenstveno u obliku učenja jezika kao preduvjeta uspješne integracije, ali i priznavanja stručnih kvalifikacija.

Dio zaštite ljudskih prava izbjeglica, što se ne odnosi na osobe iz Ukrajine koje mogu ostvariti status privremene zaštite, osiguravanje je i pristupa pravu na traženje azila, kao i omogućavanje sigurnog prelaska granica svim osobama koji su zbog ratova, nasilja ili progona bili prisiljeni otići iz svojih zemalja. Još uvijek nedostaje jasno i cjelovito osmišljenih javnih politika usmjerenih na integraciju migranata koji su dobili međunarodnu zaštitu koji se nalaze u Hrvatskoj i tečajeva hrvatskog jezika, što su i preduvjeti uspješne integracije, kao i informacija o raspoloživim načinima zaštite prava, kako onih vezanih uz rad, zdravstveno osiguranje, stambeno zbrinjavanje i sl.

O programu SMS – svi mi skupa II.

Program SMS – svi mi skupa II koji je dio dvogodišnjih programa usmjerenih smanjenju i prevenciji socijalne isključenosti te socijalnom uključivanju i integraciji socijalno osjetljivih skupina za 2023. i 2024. godinu provodi Građanska inicijativa „Moj grad Sisak“. Program financira Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Partneri su nam Knjižnica i čitaonica Kutina i Osnovna škola „Braća Bobetko“ Sisak. Projekt se provodi u Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj županiji. Građanska inicijativa „Moj grad Sisak projektom SMS – svi mi skupa II želi potaknuti uključivanje osoba s odobrenom međunarodnom i privremenom zaštitom u život lokalne zajednice i sudjelovanje pripadnika lokalne zajednice u aktivnostima s osobama pod međunarodnom i privremenom zaštitom, putem javnog zagovaranja prava, suzbijanjem predrasuda, poticanja interkulturalnog dijaloga i razumijevanja u cilju postizanja što bolje integracije u društvu i subjektivnog zadovoljstva životom. Voditeljica ovog projekta je dr. sc. Daša Poredoš Lavor. U svojstvu prevoditelja za arapski jezik i kulturnog medijatora na projektu je angažiran Salam Ibrahim Kadhim Al-Nidawi, mag. stud. eur., a projektni administrator / asistent je Dubravko Demonja. Zadovoljni smo provedbom projektnih aktivnosti.

U društvu i među tolerantnim i empatičnim ljudima prisutna je zabrinutost zbog izazivanja predrasuda, te osjećaja straha i nesigurnosti među lokalnim zajednicama koje mediji učestalim ponavljanjem senzacionalističkih izvještavanja i prenošenjem neprovjerenih informacija izravno uznemiravaju i potiču na otpor i potrebu za obranom, a koje šire populistički i antimigrantski usmjereni političari. Hvala svim medijima koji na profesionalnom djelovanju i zalaganju za mir, ne-nasilje i poticanje integracije.

Svim subjektima u zajednici, u Hrvatskoj, u Europi i u svijetu želimo što više uključivih i integracijskih projekata i aktivnosti – jer ljudi sadašnjosti i budućnosti trebaju biti empatični, tolerantni, spremni na prihvaćanje i poštivanje različitosti.

S nama su bili:

Petrinjski radio i Portal 53: https://portal53.hr/gradanska-inicijativa-moj-grad-sisak-podrzava-obiljezavanje-svjetskog-dana-izbjeglica/ 

Radio sisačko-moslavački: https://rsminfo.hr/2024/06/gradanska-inicijativa-moj-grad-sisak-podrzava-obiljezavanje-svjetskog-dana-izbjeglica/

Radio Mrežnica: https://radio-mreznica.hr/gradanska-inicijativa-moj-grad-sisak-podrzava-obiljezavanje-svjetskog-dana-izbjeglica/

Radio Sisak i Sisak.portal: https://sisakportal.hr/sisak/gradanska-inicijativa-moj-grad-sisak-podrzava-obiljezavanje-svjetskog-dana-izbjeglica/