Projekt građanskih prava (PGP) Sisak i Građanska inicijativa „Moj grad Sisak“ ostvaruju višegodišnju kvalitetu suradnju. Tako udruženih snaga djelujemo i u krizno vrijeme nakon potresa. Sutra (17. 2. 2021.) smo u Glini. Dok pravnici PGP-a pružaju besplatnu pravnu pomoć građanima u potrebi, dr. sc. Daša Poredoš Lavor iz Građanske inicijative pružat će psihosocijalnu podršku – razgovori podrške i osnaživanja za građane u potrebi. Svi zainteresirani mogu nas posjetiti sutra u Glini u kontejneru Grada Gline broj 11 u približnom vremenu od 9 do 13 sati – kontejneri su smješteni iz zgrade gradskog poglavarstva. Razgovor pomaže gotovo svakome, a zajedno prolazimo lakše kroz krizna životna razdoblje. Slobodno nam se obratiti se povjerenjem. Usluge su besplatne i uz potpunu diskreciju.
Tihomir Lavore – predsjednik Građanske inicijative „Moj grad Sisak“
Građanska inicijativa „Moj grad Sisak“ u suradnji s Općom bolnicom Sisak obilježila je Svjetski dan bolesnika koji je obilježava 11. veljače. Ovaj svjetski dan utemeljio je papa Ivan Pavao II posebnim pismom datiranim 13. svibnja 1992. i naslovljenim na kardinala Fiorenza Angelinija, predstojnika Papinskog vijeća za pastoral zdravstvenih djelatnika, a kao cilj toga Dana naznačena je želja da se društvo senzibilizira za potrebe bolesnika, te da im se osigura bolja zdravstvena skrb, a istodobno podari poštovanje onima koji brinu o njima.
Tako je voditeljica projekta SuPER – susreti podrške, edukacije i rada (koji je financiran sredstvima Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike) dr. sc. Daša Poredoš Lavor zajedno s asistenticom projekta Jadrankom Demonja i voditeljicom kreativnih susreta Višnjom Jendričko posjetila marljive medicinske sestre sisačke bolnice i podarili su im kreativne uratke koji su nastali na susretima ovog projekta. Kreativni su bili volonteri, osobe s invaliditetom, umirovljenici, te osobe pod međunarodnom zaštitom iz GIMG Sisak.
Od strane domaćina dočekala ih je glavna sestra bolnice magistra sestrinstva Danijela Škvorc koja se je zajedno s Poredoš Laovr podsjetila da je ovo već treće zajedničko obilježavanje ovog važnog datuma.
Mi iz Građanske inicijative „Moj grad Sisak“ povodom Svjetskog dana bolesnika želimo vam s poštovanjem iskazati zahvalnost za odgovoran, marljiv i predan posao koji obavljate inače u profesionalnom životu, a osobito u krizna vremena pandemije COVID-19 i potresa s katastrofalnim posljedicama – poručila je Poredoš Lavor.
Glavna sestra bolnica magistra sestrinstva Danijela Škvorc i dr. sc. Poredoš Lavor u daljnjem druženju sa zdravstvenim radnicima i predstavnicima GIMG Sisak istaknule su kako za koju godinu, kada sve ovo bude iza nas, moguće zajedničkim snagama osmisle stručni skup na kojima bi se mogla prikazati iskustva kako su gradovi Sisak, Petrinja, Glina i cijela Sisačko-moslavačka županije preživjele posljedica katastrofalnog potresa, pandemije COVID-19, te nadalje nastavile uspješno djelovati na dobrobiti čovjeka i surađivati s organizacijama civilnog društva, jer za opstanak su bitni kontinuiran rad i pozitivan životni stav.
Naziv projekta: CENTAR ZA INTEGRACIJU STRANACA
Nositelj: Projekt građanskih prava Sisak (PGP Sisak)
Partneri:
Grad Sisak
Građanska inicijativa “Moj grad Sisak” (GIMG Sisak)
Norveško vijeće za izbjeglice, Norveška (NRC)
Razdoblje provedbe: 01.01.2021. – 31.12.2022.
Vrijednost projekta: 150.000,00 € od čega je 135.000,00 € osigurano kroz financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru Europskog gospodarskog prostora i Norveških grantova.
Kontakt osoba: Milana Kreća, milana.kreca@crpsisak.hr, pgp-sisak@crpsisak.hr
Projekt Centar za integraciju stranaca u Sisku novi je model zaštite ljudskih prava stranaca koji nemaju riješen status u Republici Hrvatskoj. Srbi povratnici, osobe bez državljanstva/u riziku od gubitka državljanstva, Romi, tražitelji međunarodne zaštite i osobe koje su dobile međunarodnu zaštitu, izbjeglice preseljene iz Turske kroz program preseljenja, osim u Zagrebu, se nemaju kamo obratiti za sveobuhvatnu pomoć na jednom mjestu. Centar će djelovati u Sisku no radit će na području cijele RH.
Projekt će omogućiti da postoji mjesto na koje stranci mogu doći po pomoć, a gdje će tu pomoć dobiti, jer će Centar sustavno raditi na međunarodnoj zaštiti i pravnoj pomoći svim strancima, u suradnji sa svim državnim tijelima. U RH ovo je prvi ovakav model cjelovite podrške strancima na jednom mjestu. Centar za strance pružat će permanentnu pomoć kroz objedinjene pravne, psihosocijalne i ostale usluge.
PGP je osnovan uz pomoć Norveškog vijeća za izbjeglice, a projekt će omogućiti nastavak bilateralne suradnje Hrvatske i Norveške. Partner Građanska inicijativa „Moj grad Sisak“ će pružati psihosocijalnu pomoć i sudjelovati u aktivnostima socijalnog uključenja korisnika u lokalnu zajednicu, a Grad Sisak će omogućiti održivost projekta, jer isti planira izgradnju Centra za podršku ranjivim skupinama u Sisku, koji će se nadovezati na rezultate ovog projekta.
Praćenjem zakonske regulative kroz suradnju s akademskom zajednicom, pravnicima i odvjetnicima, civilnim društvom te Uredom pučke pravobraniteljice ukazivat ćemo na problematiku u praksi te inicirati promjene. Razvit ćemo novi oblik komunikacije s predstavnicima javnih institucija u svrhu kvalitetnijih promjena u primjeni zakona koji se odnose na strance. Održavat ćemo tečajeve hrvatskoga jezika, a na radionicama će sudjelovati stranci i lokalno stanovništvo radi povezivanja i prevladavanja kulturalnih barijera.
Projekt će ojačati ljudsko pravaške udruge koje se bave problematikom stranaca u RH da iste mogu promicati prava stranaca s neriješenim statusom, kao i raditi na rješavanju problematike te će informirati i podizati svijest javnosti o problematici stranaca. Pažnja će se posvetiti diskriminaciji s naglaskom na rasno ili etničko podrijetlo te religiju, a što se odnosi na većinu stranaca.
Izvor informacija kod nositelja projekta: https://www.crpsisak.hr/acf/o-projektu/
– Civic initiative “My town of Sisak” (GIMG Sisak)
– Norwegian Refugee Council, Norway (NRC)
Implementation period: 1 January 2021 – 31 December 2022
Value: € 150,000.00, of which € 135,000.00 was provided through financial support from Iceland, Liechtenstein and Norway within the European Economic Area and Norwegian grants.
The Centre for the Integration of Foreigners in Sisak is a new model for the protection of human rights of foreigners with unresolved status in Croatia. Serb returnees, stateless persons, Roma, applicants for international protection, refugees relocated from Turkey through resettlement program, except in Zagreb, have nowhere to turn for comprehensive assistance in one place. The centre will be in Sisak, but will operate throughout Croatia.
The project will provide a place where foreigners can come for assistance, because the Centre will systematically work on international protection and legal aid to foreigners, in cooperation with state bodies. In Croatia, this is the first such model of comprehensive support to foreigners in one place. The Centre will provide permanent assistance through integrated legal, psychosocial and other services.
CRP was established with the help of Norwegian Refugee Council, and the project will enable the continuation of bilateral cooperation between Croatia and Norway. Civic Initiative “My town of Sisak” will provide psychosocial assistance and participate in activities of social inclusion of beneficiaries in local community, and the City of Sisak will enable sustainability, because the City plans to build a Centre for Support of Vulnerable Groups in Sisak, which will be continuation of this project.
By monitoring the legislation through cooperation with the academic community, lawyers, civil society and the Ombudsman, we will point out the problems in practice and initiate changes. We will develop a new form of communication with representatives of public institutions for changes in the application of laws relating to foreigners. We will hold courses and workshops where foreigners and locals will jointly participate in order to overcome barriers.
The project will strengthen human rights associations dealing with issues of foreigners so that they can promote rights of foreigners, work on resolving the issue and inform and raise public awareness about the issue of foreigners. Attention will be paid to discrimination with an emphasis on racial or ethnic origin and religion, which applies to most foreigners.
Izvor informacija kod nositelja projekta: https://www.crpsisak.hr/acf/o-projektu/?lang=en
Da su zagrljaji važni zaključio je i američki svećenik Kevin Zaborney još 1982. koji je 21. siječanj proglasio Međunarodnim danom zagrljaja. Stručnjaci smatraju kako će pet do šest zagrljaja dnevno učiniti život dužim i ljepšim, a ljekovita svojstva zagrljaja potvrdila je i američka psihologinja Virginia Satir koja smatra kako je čovjeku potrebno četiri zagrljaja na dan kako bi preživio, osam da bismo se održali, a 12 zagrljaja da bismo napredovali.
Građanska inicijativa „Moj grad Sisak“ nastavlja s medijskom kampanjom u sklopu provedbe projekta pod nazivom SuPER – susreti podrške, edukacije i rada koji je financiran sredstvima Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, te u suradnji s medijskim pokroviteljem Petrinjskim radijom obilježavaju ovaj životno značajan datum.
Voditeljica projekta dr. sc. Daša Poredoš Lavor daje nam slijedeća pojašnjenja: Iz razne dostupne literature, a i iskustveno saznajemo da iskazivanje osjećaja grljenjem može smanjiti rizik od bolesti srca, ublažiti stres, osloboditi nas umora, poboljšati imunitet, ublažiti simptome depresije, otkloniti loše raspoloženje i učiniti nas sretnijim. Zagrljaj je besplatan i lako dostupan svima. Iz svakodnevnog života znamo da su ljudi bolje podnosili loše vijesti ako su im iste priopćavane dodirujući ih. Ništa nije važnije nego zagrliti osobu dok plače. Kada posjetimo osobu koja je doživjela smrtni gubitak drage osobe ili velike životne gubitke koje su prouzrokovali aktualni katastrofalni potresi, zagrljaj iskrene sućuti i suosjećanja puno više znači nego bilo koja riječ – dodiri će se zasigurno duže pamtit nego riječi, čak i nakon što je kriza prošla. Verbalni iskaz možemo kontrolirati, ali dodir ne – osjeti se njegova iskrenost. Ali sada zagrljaji nisu preporučljivi – koliko god nam bili potrebni. I zato su ljudi izloženi još većem stresu i nužnom razvoju drugih prilagodbenih mehanizama, što je vrlo individualni proces.
Vezano za aktualnu situaciju Poredoš Lavor još dodaje: U vrijeme pandemije COVID-19 i obveze poštivanja mjere fizičke distance, zagrljaji postaju rezervirani samo za najbliže članove obitelji. Zaštitna / higijenska maska prekriva osmjeh koji je čest pratitelj zagrljaja. Ljudi se snalaze na razne načine kako bi pokušali nadoknaditi bliskost – npr. učimo se smijati očima, raznim neverbalnim gestama upućujemo suosjećanje (pogled podrške, kimanjem glave i sl.), učimo se verbalnim putem izreći podršku i opisno uputiti zagrljaj. Na društvenim mrežama osmišljen je sticker podrška i često se koristi kao emocionalna dopuna komunikacije. Kod mnogih ljudi, a osobito onih čiji je primarni jezik ljubavi upravo dodir, odricanje od dodira dovodi do stresa. Kako bi navedeno pokušali nadomjestiti, između ostalog, ljudi posežu za zamjenskom radnjom kao što je korištenje profesionalne fizioterapijske masaže i tako u određenoj mjeri podmiruju potrebu za dodirom, a istodobno i za opuštanjem.
Poruka za kraj: Čovjek je ljudsko biće sa svim svojim biološkim, emotivnim, socijalnim i duhovnim kapacitetima i ne odustaje tako lako. Koliko god smo sada na distanci, nećemo mutirati u nekakva online-bića. Za to se pobrinula biološka (i duhovna) osnova. Kada pandemija prođe vrlo brzo ćemo se vratiti uobičajenim načinima životnog funkcioniranja.
Građanska inicijativa „Moj grad Sisak“ koja je djelovala u privatnom stanu predsjednika udruge, stradala je u potresima – zajedno sa domom predsjednika i njegove obitelji. Gotovi svi članovi Izvršnog odbora udruge doživjeli su oštećenje imovine, a svi vrlo velik traumatski stres. Udruga do daljnjeg nema prostor za rad – djelujemo u pojedinim aktivnostima na terenu i pokušavamo pratiti i pisati nove projekte. Nije jednostavno – uz to što smo izgubili dom, izgubili smo osjećaj sigurnosti i kontrole nad našim životom.
Vjerujemo u neka bolja vremena. Zainteresirani smo za nove suradnje, projekte i umrežavanja. Pozivamo sve zainteresirane da nam se jave – možete kontaktirati tajnicu udruge i voditeljicu projekata udruge dr. sc. Dašu Pouredoš Lavor putem e-mail-a: dasa.poredos@sk.t-com.hr ili na mobitel: 098 376 414.
Na donjem linku možete pogledati i poslušati razgovor predsjednika udruge Tihomira Lavor s novinarkama Prvog programa HR – i tako vidjeti prikaz stanja.
Puno ljubavi, mira, blagoslova, tolerancije i zajedništva povodom Božića ove godine žele vam članovi i volonteri Građanske inicijative „Moj grad Sisak“.
Želimo vam da dane Božića provedete sa svojim najmilijima u strpljenju i molitvama za dolazak novih boljih dana koji će nam omogućiti da ponovo živimo kao nekada – bez distance i uz toplinu zagrljaja.
Radujemo se životu, radujemo se Božiću.
S poštovanjem,
Tihomir Lavor, predsjednik Građanske inicijative „Moj grad Sisak
Građanska inicijativa „Moj grad Sisak“ ove godine za volontera/ku godine Grada Siska predložila je Ivančicu Velić – dopredsjednicu udruge koja je nakon vrednovanja prispjelih nominacija dobitnica Pohvalnice Volonter/ka godine u 2020. godini. Zbog epidemioloških mjera uzrokovanih virusom Covid-19, ove godine nagrade i pohvalnice su dostavljene poštom na kućnu adresu dobitnika. I tako je sada Pohvalnica u Ivančičinim je rukama. Čestitamo draga Ivančice – budi tako posebna i dalje.
U cilju promoviranja volonterskih aktivnosti i rezultata, na web stranici Agencije lokalne demokracije Sisak, odnosno Volonterskog centra Sisak (www.vcs.Lda-sisak.hr) tijekom prosinca bit će objavljivane volonterske priče sviju prijavljenih na ovogodišnji Natječaj za dodjelu Volonterske nagrade Grada Siska. Izložbu fotografija volonterskih programa s područja Sisačko-moslavačke županije koju postavlja Agencija lokalne demokracije Sisak bit će postavljena u Galeriji Sv. Kvirin Doma kulture Kristalna kocka vedrine od 5. prosinca 2020. do 6. siječnja 2021.
Tihomir Lavor, predsjednik Građanske inicijative „Moj grad Sisak“
Građanska inicijativa „Moj grad Sisak“ već nekoliko godina djeluje kao udruga koja se bavi prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći, sukladno postojećim zakonima i propisima. Zadnjih godina više nemaju velike humanitarne akcije, već su usmjereni na pojedinačne aktivnosti.
Tako je bilo i u 2020. godini koja je dodatno bila opterećena neizvjesnošću, pandemijom COVID-19 i posljedičnom ekonomskom krizom. Unatoč tome, u prosincu su bili vrlo aktivni. Zahvaljujući sredstvima donacija građana i vlastitim sredstvima nastojali su uljepšati blagdane velikim i malim prijateljima kojima inače pomažu.
Tako su posjetili obitelji u kojima su mlađe odrasle osobe s invaliditetom, osobe starije životne dobi koje žive same i imaju složenu zdravstvenu i socijalnu životnu situaciju, obitelji s više djece i obitelji osoba pod međunarodnom zaštitom.
Potrebe su uvijek veće od naših mogućnosti, osobito u ovoj po mnogo čemu specifičnoj godini, pojasnio je predsjednik Građanske inicijative „Moj grad Sisak“ Tihomir Lavor. Upita je mnogo, kao i potreba, a naši kapaciteti i mogućnosti sve su skromnije. Vjerujemo da smo makar određenom broju dragih ljudi koje poznajemo, kojima pomažemo i koji nisu pasivni, već se u skladu sa svojim mogućnosti i ograničenjima trude nešto više učiniti za sebe i svoju obitelj – pomogli u ove blagdanske dane. Hvala volonterkama Jadranki i Daši što su se značajno angažirale da sve na vrijeme dođe na odredište.
Iz Građanske inicijative „Moj grad Sisak“ svim slušateljima Petrinjskog radija i čitateljima Portala 53 žele svako dobro: blagoslovljen Božić i radosnu Novu godinu.
S dr. sc. Dašom Poredoš Lavor, voditeljicom projekta SuPER – susreti podrške, edukacije i rada razgovaramo o Međunarodnom danu migranata.
Kako je došlo do obilježavanja Međunarodno dan migranata?
18. prosinca – Međunarodni je dan migranata. Opća skupština Ujedinjenih naroda je 2000. godine – dan 18. prosinca proglasila Međunarodnim danom migranata. Na taj je dan 1990. godine usvojena Konvencija o zaštiti prava migrantskih radnika i članova njihovih obitelji. Obilježavanjem Međunarodnog dana migranata podsjeća se na značajan doprinos koji migranti daju ekonomijama svojih zemalja i zemalja u koje migriraju, te naglašava važnost poštivanja njihovih ljudskih prava i osiguravanja uvjeta života dostojnog čovjeka.
Možemo li nešto reći o brojnosti migranata u svijetu – kakva je situacija?
Prema službenim podacima Ujedinjenih naroda, u svijetu živi više od 268 milijuna migranata, veliki broj nema pristupa osnovnim socijalnim pravima. Nikada nije bilo više onih koji žive ili borave u zemljama u kojima nisu rođeni. Stoga na Međunarodni dan migranata Ujedinjeni narodi i mnoge međunarodne organizacije kao institucije, te nevladine organizacije diljem svijeta obilježavaju ovaj dan šireći informacije i organizirajući razne javne rasprave, tematske radio emisije i sl. Svakim danom povećava se broj migranata u Hrvatskoj, kao i broj onih koji napuštaju svoju zemlju. Migracije stanovništva danas su svakodnevna pojava.
Prate li migrante razne predrasude i stigmatizacija?
Suprotno uvriježenoj percepciji, sve je više migranata s visokim obrazovanjem i posjedovanjem kvalitetnih radnih vještina, ali isto tako i onih kojima se trguje, izbjeglica, tražitelja azila itd. To su ljudi koji tragaju za nekim boljim životom. Njihova putovanja od zemlje polazišta do zemlje odredišta su često višegodišnja. Na tom putovanju doživljavaju razne stresne situacije, imaju razna iskustva – i u konačnici sve to oblikuje njihov život u sadašnjosti, kao i što daje odgovore na reakcije migranata na ponašanje okoline – osobito kada govorimo i prihvaćenosti ili ne prihvaćenosti u nekom okruženju.
Možemo li sažeti najčešće razloge migracija?
Migracije se događaju iz različitih razloga, no zasigurno je najveći broj onih koje su motivirane boljim i kvalitetnijim životnim uvjetima, ekonomskim napretkom, obrazovnim prilikama, boljim mogućnostima i sl. Upravo je obilježavanje Međunarodnog dana migranata odlična prilika za poticanje raznih aktivnosti kao i javnog dijaloga o njihovim pravima koja su vrlo često ugrožena, kako u njihovim vlastitim zemljama tako i u onima u koje dolaze. Migranti ne traže milost nego pravednu priliku da ostvare svoja prava na život i rad bez diskriminacije i iskorištavanja koji su ih najčešće i natjerali na odlazak u drugu zemlju. Međunarodna federacija zagovara uspostavu više transparentnih zakonitih načina ulaska i prijelaza granice, te osiguranje pristupa svim migrantima, bez obzira na njihov status.
O navedenom se govori i piše i u Globalnom cilju za održivi razvoj: cilj 8 – Promicati kontinuiran, uključiv i održiv gospodarski rast, punu i produktivnu zaposlenost i dostojanstven rad za sve; Globalni cilj 10: Smanjiti nejednakosti unutar i između država; Globalni cilj 16: Promicati, u svrhe održivog razvoja, miroljubiva i uključiva društva, osigurati pristup pravosuđu za sve i izgraditi učinkovite, odgovorne i uključive institucije na svim razinama. Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca ponovo naglašava da standardi ljudskih prava vrijede za sve migrante, bez obzira na njihov pravni status te da poštivanje ljudskih prava mora uvijek biti ispred provedbe zaštite granica i viznog režima.
I za kraj koja riječ o vašem projektu pod nazivom SuPER.
U Građanskoj inicijativi „Moj grad Sisak“ od 1. 9. 2020. provodimo projekt pod nazivom SuPER – susreti podrške, edukacije i rada koji je financiran sredstvima Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Projekt će se provoditi 12 mjeseci. Partneri na projektu su Osnovna škola „Braća Bobetko“ Sisak i Centar za socijalnu skrb Sisak. Putem podržavajućeg nadopunjavajućeg zapošljavanja ovom projektu, korištenjem poticajne mjere javni rad zaposlena je jedna žena azilantica iz Somalije.
Projektom SuPER nastojimo dati doprinos integraciji osoba koja su pod međunarodnom zaštitom i žive na području Siska i okolice, kao i Sisačko-moslavačke županije – u smislu pružanja susreta podrške, edukacije i rada kako bi što samostalnije i sigurnije funkcionirali u lokalnoj zajednici.
