Mediji o nama

Građanska inicijativa „Moj grad Sisak“ organizirala Okrugli stol pod nazivom Kultura mira u zajednici. Povod ovom susretu bio je obilježavanje Svjetskog dana mira, Svjetskog dana Alzheimerove bolesti, kao i Europskog tjedna mobilnosti.

Navedene aktivnosti dio su projekata Godine su samo broj II koji je financiran sredstvima Grada Siska i SuPER – susreti podrške, edukacije i rada koji je financiran sredstvima Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Tako smo na susretu predstavili naš informativni letak projekta SuPER koji je napisan na hrvatskom i engleskom jeziku, kako bi pripadnici ciljane skupine bolje razumjeli što im to putem projektnih aktivnosti nudimo.

Projektnim aktivnostima nastojat ćemo dati doprinos integraciji osoba koje su pod međunarodnom zaštitom i žive na području Siska i okolice u smislu pružanja susreta podrške, edukacije i rada kako bi što samostalnije i sigurnije funkcionirali u lokalnoj zajednici, pojasnila je voditeljica projekta dr. sc. Daša Poredoš Lavor.

Najčešće aktivnosti ovog projekta su kreativne radionice, male kulinarske radionice, mala škola fotografije, susreti podrške i emotivnog osnaživanja – razgovori, provođenje vremena u raznim životnim aktivnostima, Izleti i sudjelovanje na raznim manifestacijama.

Na susretu su uz predstavnike GIMG Sisak, sudjelovali predstavnici Centra za kulturu dijaloga iz Zagreba koji djeluju u vidu podrške osobama pod međunarodnom zaštitom na području cijele Hrvatske, Projekta građanskih prava (PGP) Sisak, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područni ured Sisak, Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac Sisak, te medija.

Dan mira podsjeća sve nas da svojim jednostavnim djelima zajednički širimo poruku mira. Želimo li postati glas mira u svijetu, prvi korak je to – da mir učinimo trajnim stanjem u našem životu, pojasnila je Poredoš Lavor.

Na Okruglom stolu sudionici su pokušali dati odgovore na slijedeća pitanja: Njegujemo li kulturu mira? Koliko smo tolerantna zajednica? Kakvi smo susjedi? Izazovi suživota – povratnici, manjine, osobe azilanti …  Jesu li ONI naši poznanici, kolege, prijatelji?

Svim sudionicima podijeljeni su bijeli golubovi mira izrađeni od papira koji su nastali u kreativnim radionicama projekta Godine su samo broj II.

Svi smo pozvani djelovati više i aktivnije na stvaranju kulture mira u okruženju u kojem živimo. To umjesto nas ne može učiniti nitko drugi – to je zadatak svih nas pojedinačno, a opet i zajedno, pojasnila je Poredoš Lavor.

Sa svim spomenutim sudionicima GIMG Sisak će nadalje nastaviti razvijati i unapređivati suradnju. Kao posebna osobitosti ovog susreta bilo je sudjelovanje mlade žene azilantice koja je s nazočnima podijelila svoja životna iskustva, kao i potrebe za sigurniji život u sadašnjosti i budućnosti.

Projekt Godine su samo broj II financiran je sredstvima Grada Sisak, a provodi se u partnerstvu s Narodnom knjižnicom i čitaonicom Vlado Gotovac u Sisku. Projekt SuPER – susreti podrške, edukacije i rada financiran je sredstvima Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, a provodi se u partnerstvu s Osnovnom školom „Braća Bobetko“ Sisak i Centrom za socijalnu skrb Sisak.

S nama je bio Petrinjski radio i Portal 53: http://portal53.hr/odrzan-okrugli-stol-kultura-mira-u-zajednici/?fbclid=IwAR1NVzps2RYR4DuOU4fBBO77e172zD9HwvyNKBaGXOBxgDBeRgGsCD5tnuc

Osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom, osobe azilanti i tražitelji azila sve češće postaju članovi i naše lokalne zajednice, te im je potrebna pažnja i podrška društva kako bi se uklopili u sredinu u kojoj žive, upoznali druge ljude, pokušali naći posao, steći nove prijatelje i nakon najčešće niz godina patnje, progona i bjegova započeti novi sigurniji život.

Upravo opisano nastoje svojim projektima ponuditi Građanska inicijativa „Moj grad Sisak“ i Centar za kulturu dijaloga koji provode projekte „SuPER – susreti podrške, edukacije i rada“ i „Novi susjedi“. Ove dvije udruge održale su susret i radni sastanak kako bi razmijenile iskustva, razgovarale o planovima provedbe projekata i kvalitetnije djelovale u zajednici. Na radnom sastanku su u ime Građanske inicijative sudjelovali predsjednik Građanske inicijative Tihomir Lavor, voditeljica projekta dr. sc. Daša Poredoš Lavor i projekta asistentica Jadranka Demonja. U ime Centra za kulturu dijaloga o projektu i planovima govorile su voditeljica slučajeva i provedbi individualnih planova integracije Azra Mulabdić i kulturna medijatorica podrške Ilvana Crnkić.

Projektom SuPER želi se dati doprinos integraciji osoba koja su pod međunarodnom zaštitom i žive na području Siska i okolice u smislu pružanja susreta podrške, edukacije i rada kako bi što samostalnije i sigurnije funkcionirali u lokalnoj zajednici – pojasnila je voditeljica ovog projekta dr. sc. Daša Poredoš Lavor, koja je istaknula i osnovne planirane aktivnosti: kreativne radionice, male kulinarske radionice, mala škola fotografije, susreti podrške i emotivnog osnaživanja – razgovori, provođenje vremena u raznim životnim aktivnostima, organiziranje edukativno-socijalizacijskih izleta, sudjelovanje na raznim društvenim manifestacijama u zajednici i sl.

Centar za kulturu dijaloga integraciji kao dvosmjernom procesu pristupa kroz pružanje izravne pomoći azilantima pri uključivanju u društvo, te senzibilizirajući i osvještavajući dionike procesa integracije i izrađujući evaluacijsku studiju o uspješnosti integracije kao izvor primarnih empirijskih podataka o integraciji u Republici Hrvatskoj.

Mišljenja sam da, s obzirom na aktivnosti koje provode obje organizacije, zajedničkim snagama možemo puno više učiniti na integraciji osoba s određenom međunarodnom zaštitom u Sisku,  a isto tako paralelno raditi na senzibiliziranju lokalnog stanovništva i zajednice koje je potrebno da bi se oni osjećali prihvaćeni u novo društvo – pojasnila je voditeljica slučajeva u provedbi individualnih planova integracija Azra Mulabdić.

Ove dvije udruge nadalje će intenzivno surađivati pri provedbi svojih projekata i doprinositi socijalnoj i kulturnoj uključenosti osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom u zajednicu u kojoj sada nastoje započeti novi život. Petrinjski radio i Portal 53 pratit će njihove aktivnosti i tako iz pozicije medija djelovati na senzibilizaciji ljudi i stvaranju tolerantne zajednice.

Projekt „SuPER – susreti podrške, edukacije i rada“ provodi Građanska inicijativa „Moj grad Sisak“, uz partnere Osnovu školu „Braće Bobetko“ Sisak i Centar za socijalnu skrb Sisak, a financiran je sredstvima Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Projekt „Novi susjedi“ provodi Centar za kulturu dijaloga u partnerstvu s Islamskom zajednicom u Hrvatskoj i uz podršku Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Sufinanciran je iz Fonda za azil, migraciju i integraciju Europske komisije (AMIF) i državnog proračuna Republike Hrvatske, a za cilj ima u slijedeće tri godine povećati uspješnost integracije za 200 osoba u Hrvatskoj kojima je odobrena međunarodna zaštita.

S nama je bio Petrinjski radio i Portal 53: http://portal53.hr/projekti-usmjereni-zastiti-i-ukljucivanju-osoba-s-odobrenom-medunarodnom-zastitom-u-zivot-zajednice/

Građanska inicijativa „Moj grad Sisak“ prigodnim druženjem obilježila je Svjetski dan prijateljstva koji se u svijetu obilježava 30. srpnja.

To je bila prigoda da se okupe volonteri, umirovljenici i suradnici u zajednici koji su dobrom voljom i pozitivnim raspoloženjem odlučili dati doprinos obilježavanju ovog značajnog datuma.

Kako saznajemo, ovaj susret je organiziran u sklopu aktivnosti projekta Godine su samo broj II koji je financiran sredstvima Grada Siska, a provodi se tijekom 2020. godine.

O prijateljstvu i začecima obilježavanja ovog svjetskog dana, nešto više nam je rekla voditeljica projekta dr. sc. Daša Poredoš Lavor:

Svjetski dan prijateljstva proglašen je 2011. godine od strane UN-a imajući na umu viziju da prijateljstvo među ljudima, zemljama, kulturama i pojedincima može stvoriti uvjete mira i doslovno graditi mostove među zajednicama. Svjetski dan prijateljstva je inicijativa koju je UNESCO predstavio Generalnoj skupštini UN-a još 1997. godine, a koja je definirala kulturu mira kao niz vrijednosti, stavova i akcija koje odbacuju sve vrste nasilja uz nastojanja da se spriječe mogući konflikti već u samim počecima.

Kako je za razvoj prijateljstva neophodan kvalitetan dijalog i povjerenje – željeli smo povezati ova dva iznimno važna životna pojma i iskustva, te razgovarati o njima iz pozicija sudionika različitih godina života. Odnosi s drugim ljudima imaju važan doprinos za razvoj našeg subjektivnog osjećaja sreće. Svjetski dan prijateljstva podsjeća nas koliko su prijatelji važni za našu sreću i zdravlje.

Naime, otkako postoje, ljudi su se oslanjali na prijateljstva. Nikada ne bismo izašli iz kamenog doba bez druženja i suradnje. Danas nam prijatelji ne trebaju da bismo prikupili hranu ili se obranili od predatora, ali oni još mogu biti naši spasitelji. Mnoge su studije pokazale da ljudi danas općenito žive dulje, sretnije i zdravije ako imaju podršku prijatelja i obitelji.

Sudionike je posebno dojmilo istraživanje koje je Poredoš Lavor podijelila s istima, a radilo se o slijedećem:

Nisu svi tipovi prijateljstava dobri za naše zdravlje. Istraživanje iz 2008. godine, koje je objavljeno u časopisu Hormones and Behaviour, pokazalo je da prijatelji koji prekomjerno govore o problemima, a znanstvenici su ih nazvali „ko-preživačima“ – aludirajući na preživanje krava koje beskrajno dugo žvaču – zapravo mogu povećati razinu našeg stresa. Na nas može utjecati i to kako se naši prijatelji osjećaju. Kako tvrdi istraživanje provedeno na više od 4700 osoba starijih od 20 godina, sreća i nesreća prelaze s jednog prijatelja na drugog. Naime, ako su ispitanici imali sretnog prijatelja koji je živio na manje od kilometar i pol od njih, imali su 25% veće šanse za pronalaženje osobne sreće. Kod onih koji su bili okruženi nesretnim prijateljima, to je utjecalo i na njihovo raspoloženje. Stoga dobro promislite s kime se družite i uvijek se potrudite biti najbolji prijatelj – jer će vam se to i vratiti.

Kako bi se i naše prijateljstvo ojačalo, ovom prigodom svim sudionicima poklonili smo male privjeske prijateljstva koji su sačinjeni u sklopu projekta Godine su samo broj II, a napravljeni su pod vodstvom Višnje Jendričko i volontera, kao i promotivne materijale u vidu straničnika za knjige na kojima je zanimljiva poruka: Koristimo straničnike kako knjige ne bi imale uši – istaknula je Poredoš Lavor.

Projekt Godine su samo broj II provodi Građanska inicijativa „Moj grad Sisak“. Projekt je financiran sredstvima Grada Siska, a partner na projektu je Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak.

S nama je bio Petrinjski radio i Portal 53:

http://portal53.hr/gradanska-inicijativa-moj-grad-sisak-prigodnim-druzenjem-obiljezila-svjetski-dan-prijateljstva/

Projekt Međugeneracijski dijalog – put primarne prevencije nasilja u obitelji i društvu privodimo kraju. Predstavljanje ostvarenih postignuća upriličili smo uoči Svjetskog dana prijateljstva koji se u svijetu obilježava 30. srpnja.

Druženje sa svim dobnim skupinama sudionika koji su bili uključeni u projektne aktivnosti trajalo je 7 mjeseci i 13 dana – duže od početno planiranog zbog pojave pandemije COVID-19.

Prilikom prijave projekta planirali smo projektom obuhvatiti oko 500 izravnih korisnika. Ukupan broj izravnih korisnika koji su sudjelovali u projektnim aktivnostima je 2403. To su bili umirovljenici, učenici osnovnih škola i njihovi roditelji, njegovateljice i gerontodomaćice na raznim projektima, posjetitelji susreta u knjižnicama i sl. Neizravnih korisnika je je znatno veći s obzirom na intenzivnu medijsku kampanju.

Projekt se je provodio u raznim krajevima SMŽ, a najviše u Sisku, Petrinji, Kutini, Hrvatskoj Dubici, Sunji, Glini i mnogim drugim mjestima.

Broj ostvarenih aktivnosti također potvrđuje uspjeh provedbe projekta, a on je slijedeći:

Susreti podrške razvoja odgovornog međugeneracijskog dijaloga – 648

Susreti poduke o samostalnom i odgovornom korištenju osnovnih suvremenih tehnologija –25

Susreti emocionalne podrške i osnaživanja – 624

Susreti informiranja o pravima i dostupnim servisima podrške u zajednici – 482

Tematske razovaraonice – 51

Edukacije, predavanja, tribine – 52

Grupni susreti aktivnog korištenja slobodnog vremena – 60

Povezivanje, suradnja, umrežavanja – 41

Medijska suradnja i podrška – 82; imali smo vrlo intenzivnu i kvalitetnu medijsku kampanju

On-line podrška i rad na edukacijskoj platformi – 78

Podijeljeno je više od 450 setova materijala za pravnu podršku i zaštitu prilikom susreta u zajednici.

Na projektu je sudjelovalo 13 volontera različite životne dobi i ostvareno je 313 volonterskih sati. Posebno smo aktivni bili povodom obilježavanja Svjetskog dana Svjesnosti o važnosti prevencija nasilja nad osobama starije životne dobi kada smo ovaj značajan datum putem raznih susreta obilježili u Sisku, Kutini i Hrvatskoj Dubici. Nešto malo kasnije, kada je bio dozvoljen izlazak umirovljenicima iz ustanova, s korisnicima Doma Petrinja išli smo na druženje na Gradsko kupalište u Petrinji gdje smo se družili u prirodi, uz lagane vježbe, šetnje, društvene igre, pjesmu i pečene ribice.

Održan je veći broj terenskih posjeta podrške i informiranja, rada u primarnom okruženju izravnih korisnika što je rezultata zanimanja sudionika na projektne teme i aktivnosti, potreba u stvarnom životu i krizne situacije uzrokovanje pandemijom COVID-19.

Projekt  Međugeneracijski dijalog – put primarne prevencije nasilja u obitelji i društvu financiran je sredstvima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Partneri na projektu su Dom za starije i nemoćne osobe Petrinja, Knjižnica i čitaonica Kutina i Općina Hrvatska Dubica.

S nama je bio Petrinjski radio i Portal 53:

Završni susret u sklopu projekta „Međugeneracijski dijalog“

Iskazani interes umirovljenika i njihovih obitelji potaknuo je održavanje individualnih susreta podrške i informiranja koji su dio projektnih aktivnosti projekta Međugeneracijski dijalog – put primarne prevencija nasilja u obitelji i društvu kojeg Građanska inicijativa „Moj grad Sisak“ provodi u suradnji s partnerima i raznim suradnicima u zajednici.

Kako saznajemo od voditeljice projekta dr. sc. Daše Poredoš Lavor tijekom cijelog trajanja provedbe projekta održavani su susreti podrške i informiranja u primarnim okruženjima naših umirovljenika, dakle, u njihovim kućama gdje su u sigurnosti svoga doma i uz dovoljno vremena mogli razgovarati o raznim temama značajnim za unapređenje međugeneracijskog dijaloga i ojačavanja prilagodbenih kapaciteta za što kvalitetniji život u sadašnjosti i budućnosti.

Na svim susretima sudionicima su podijeljeni pisani informativni materijali koje je pripremila suradnica projekta Međugeneracijski dijalog Milica Nenadović Timarac, mag.iur. odvjetnica iz Siska, a koji se odnose na sličnosti i različitosti ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju – s prikazom primjera, primjer vlastoručne oporuke, te istaknula praktične savjete na što osobito osobe starije životne dobi trebaju obratiti pozornost kad sudjeluju u nekim od ovih pravnih poslova. U ovom materijalu istaknut je broj besplatnog pravnog telefona: 0800 200 098  čiji usluge u zajednici pruža Projekt građanskih prava (PGP) i vrlo su značajne za podršku i pravovremenu zaštitu osoba starije životne dobi.

U ostvarenim susretima uočava se potreba razgovora odnosno međugeneracijskog dijaloga kao važne socijalne vještine značajne za zadovoljstvo životom i dostojanstvo pojedinca. Stoga su naše projektne aktivnosti primjerene za opću populaciju – za sve one koji žele unaprijediti kvalitetu svoga života, s članovima obitelji i ukućanima imati skladne odnose, znati iskazati svoje misli, želje, osjećaje i potrebe, te tako prevenirati sukobe i moguće razne oblike zapuštanja, zanemarivanja i nasilja. Sudionici svih susreta podijeljeni su i edukativno-informativni leci na kojem su sadržaji važni za unapređenje komunikacijskih vještina i kontakti voditeljice projekta kojoj se mogu javiti za dogovore oko susreta.

Kako saznajemo, projekt Međugeneracijski dijalog se privodi kraju, a aktivnosti na terenu provodit će se dostupnom dinamikom do kraja srpnja 2020. godine, što je produžetak provedbe od mjesec dana s obzirom na učinke pandemije COVID-19 i zbog potrebe još aktivnog djelovanja na terenu.

Projekt  Međugeneracijski dijalog – put primarne prevencije nasilja u obitelji i društvu financiran je sredstvima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Partneri na projektu su Dom za starije i nemoćne osobe Petrinja, Knjižnica i čitaonica Kutina i Općina Hrvatska Dubica.

S nama je bio Petrinjski radio i Portal 53: http://portal53.hr/projekt-medugeneracijski-dijalog-ostvaruje-planirane-rezultate/

Sunčan dan i dobro raspoloženje omogućili su održavanje jednog od susreta s petrinjskim umirovljenicima u sklopu projektnih aktivnosti projekta Međugeneracijski dijalog – put primarne prevencija nasilja u obitelji i društvu kojeg provodi Građanska inicijativa „Moj grad Sisak“ – upravo na Gradskom kupalištu u Petrinji.

Uz umirovljenike na susretu su sudjelovale voditeljice projekta dr. sc. Daše Poredoš Lavor, Kristina Grdić, mag.ing.graph.tech., radna terapeutkinja Doma za starije i nemoćne osobe Martina Matić, te Višnja Jendričko iz Građanske inicijative.

Poredoš Lavor je istaknula: današnje druženje održavamo u prirodi kako bi iskoristili ovo sunčano prijepodne za rekreaciju – malo vježbe primjereno dobi, šetnju uz rijeku Kupu, razgovor i druženje, razonodu uz društvene igre, a bit će tu i zdravi obrok: ribice, limun, kruh i voćni sok. Neformalna druženja izvan institucija značajno pomažu pri emotivnom osnaživanju, strukturu dana umirovljenika čine dinamičnijom i raznovrsnijom, a to sve skupa pozitivno djeluje na razinu samopoštovanja i unapređenja kvalitete života naših umirovljenika. Ovom prilikom posebno želim se zahvaliti gospodinu Željku Turajlija koji je danas naš volonter i donator.

Umirovljenici iz Doma za starije i nemoćne osobe Petrinja od početka godine sudjeluju u ovim projektnim aktivnostima koje uključuju individualne i grupne susrete podrške, tematske razgovaraonice, informiranje o korištenju suvremenih tehnologija, informiranje o pravnoj zaštiti i podršci, kreativne radionice i ostale aktivnosti koje predlože sami umirovljenici. Zahvaljujemo Domu Petrinja, svim umirovljenicima, djelatnicima i ravnateljici Magdaleni Komes na odličnoj suradnji i partnerstvu.

Projekt  Međugeneracijski dijalog – put primarne prevencije nasilja u obitelji i društvu financiran je sredstvima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Partneri na projektu su Dom za starije i nemoćne osobe Petrinja, Knjižnica i čitaonica Kutina i Općina Hrvatska Dubica.

S nama je bio Petrinjski radio i Portal 53: http://portal53.hr/projekt-medugeneracijski-dijalog-s-umirovljenicima-na-gradskom-kupalistu-u-petrinji/

U gotovo svim zemljama svijeta očekuje se značajan porast broja starijih osoba u razdoblju između 2015. i 2030. godine, što će biti posebno izraženo u razvijenijim državama. Zbog toga se očekuje i da će problem zlostavljanja starijih osoba biti sve izraženiji. Iako je problematika zlostavljanja starijih osoba nekad bila tabu, danas je ovaj problem prepoznat diljem svijeta. Međutim, i dalje ostaje jedan od najmanje istraženih oblika nasilja u nacionalnim anketama te jedna od najmanje naglašenih tema vezanih za nasilje u nacionalnim akcijskim planovima.

Rezultati nedavnih istraživanja ukazuju na potrebu obraćanja posebne pažnje na financijsko iskorištavanje i materijalno zlostavljanje starijih osoba, što se pokazalo veoma čestim i ozbiljnim problemom. Prema trenutno dostupnim podacima, čak je 5-10 % starijih osoba diljem svijeta u opasnosti od nekog oblika financijskog iskorištavanja. Međutim, ovaj oblik zlostavljanja često nije prijavljen, dijelom zbog osjećaja srama kod samih žrtava, a dijelom zbog kognitivnih i drugih teškoća koje im to onemogućuju, te je većina istraživanja prevalencije temeljena na anketama samoiskaza. Financijsko iskorištavanje može poprimiti mnogo oblika. U razvijenim zemljama zlostavljanje često uključuje krađu, krivotvorenje, zloupotrebu vlasništva i punomoći kao i zabranu pristupa financijskim sredstvima.

Projektnim aktivnostima projekta Dobro je znati u raznim područjima Sisačko-moslavačke županije održavamo grupne i individualne susrete informiranja opće populacije, osoba koje profesionalno i volonterski djeluju u neposrednom kontaktu s osobama starije životne dobi, a najviše pozornosti posvećujemo informiranju upravo osoba starije životne dobi. Na susretima razgovaramo o raznim izazovima koji prate osobe starije životne dobi, a putem slikovitih primjera nastojimo pojasniti razliku između ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju kako bi bili informirani o navedenom u osnovnim crtama i kako bi se pokušali dovoljno dobro založiti za sebe pri donošenju važnih životnih odluka vezani za njihovu imovinu i oblik života – u primarnom okruženju ili instituciji – pojasnila je Poredoš Lavor, koja nadalje ističe da su u sklopu ovog projekta ove godine u Sisku, Kutini i Hrvatskoj Dubici putem zajedničkim informativno-edukativnih susreta obilježili Svjetski dan svjesnosti o važnosti prevencije nasilja nad osobama starije životne dobi.

Nadalje u svrhu medijske kampanje s čitateljima Portala sisak.info želimo podijeliti slijedeće informacije, pojasnila je Poredoš Lavor:

Osobe starije životne dobi ne doživljavaju iznude samo od njima nepoznatih ljudi. Često su na meti i najbližih kada je u pitanju imovina. Zadnjih godina dosta se govori i piše o ugovorima o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Mnogi umirovljenici zbog manjka informacija i znanja o navedenom, postaju žrtve i gube sve što su stekli svojim radom u životu. Kao što naš projekt kaže dobro je znati – dobro je znati po čemu su ovi ugovori slični, a istodobno i tako različiti.

Kod ugovora o doživotnom uzdržavanju imovina i/ili nekretnine prelaze na davatelja uzdržavanja u trenutku smrti primatelja uzdržavanja. Ovaj oblik ugovora lakše s raskida i vraća vlasništvo, te je za starije osobe povoljniji izbor. Kod ugovora o dosmrtnom  uzdržavanju imovina najčešće u trenutku sklapanja ugovora prelazi na davatelja uzdržavanja. Tu je prisutna opasnost neizvršenja ugovorenih obveza, kao i rasprodaje imovine, te je upitan smisao raskida. Za davatelja uzdržavanja povoljniji izbor.

Oba ugovora mogu se raskinuti sporazumom ugovornih stana, no kada dođe do toga životna situacija prethodno je opterećena narušenim odnosima. Potrebno je podnošenje tužbe i dokazivanje u parničnom postupku da davatelj uzdržavanje nije poštovao ugovorne odredbe – za što treba puno vremena, dodatnih novaca, strpljenja, a upitno je da li će osoba starije životne dobi s obzirom na godine života i dočekati kraj sudskog procesa.   

Ako roditelj s nekim od djece – ili s nekom trećom osobom, sklopi ugovor o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju na svu svoju imovinu, tad nema nasljeđivanja, tj. nasljednici ne mogu tražiti nužni dio. U ostavinu nakon smrti uzdržavanog – ulazi samo imovina koja nije obuhvaćena takvim ugovorom.

Stariji ljudi trebaju u potpunosti sudjelovati u ekonomskom i društvenom razvoju, te uživati u rezultatima napretka i blagostanja društva. Godine života nikako ne smiju biti čimbenik diskriminacije. Godine života mogu biti i jesu prednosti jer nam ukazuju na iskustvo koje je stečeno i životna mudrost koja je utkana u vlastiti život i život potomaka koji tek dolaze.

Pozivamo naše umirovljenike da posjete mrežne stranice Udruge za zaštitu i promicanje prava ljudi treće životne dobi www.pravaustarosti.com  (kliknuti na objavu s desne strane „Dobro je znati”) ali i putem portal za treću dob www.dugzivot.com na kojem će moći pronaći razne korisne i zanimljive sadržaje, ako i primjere ugovora o kojima smo sada razgovarali.

S nama je bio Portal sisak.info: http://www.sisak.info/1024 5431-2/