Projekt Human Voices –  Česi su na područje Siska, kao i cijele Hrvatske, počeli dolaziti sredinom 19. stoljeća. Kao i drugdje i  u Sisku su ostavili traga. U Sisak je polovicom 19. stoljeća tako došao Čeh dr. Antun Gutschy  i unaprijedio rad u tadašnjoj bolnici. Čeh Novak utemeljio je 1855. prvi industrijski pogon u gradu – pivovaru. Vlasnik prve sisačke električne centrale bio je František Křižík, a i nekoliko prvih upravitelja bili su Česi. František Medřicky bio je najvažniji glazbenik u Sisku između dvaju svjetskih ratova, itd.

Češka beseda u Sisku je osnovana 1928. i djelovala je do početka Drugog svjetskog rata. Rad je obnovljen 2004. i okuplja trenutačno 116 članova među kojima su sisački Česi, Siščani čeških korijena i svi drugi kojima je draga češka tradicija i kultura. „Imamo pjevačku skupinu, žensku folklornu skupinu i kazališnu skupinu, koje godišnje nastupe i do 30 puta“ – kazuje nam Irinka Vidović, trenutačna predsjednica Češke besede Sisak.

Irinkini su češki preci s tatine strane, a ona, kao i njena mlađa sestra su rođene Siščanke. U Sisku je njen otac Franjo Toufar, nakon završetka školovanja dobio posao te upoznao suprugu.

„U Hrvatsku se iz Češke doselio moj prapradjed Antonín Toufar i moja praprabaka Kateřina rođena Procháska iz mjesta Kamenice 1869. godine. On je tada imao 25 godina. Čuvam njegov rodni list i domovnicu, koje je donio sa sobom u Hrvatsku. Doselili su se u Donje Sređane kraj Daruvara i na tamošnjem groblju i dan danas obilazimo njihove grobove.   Troje njihove djece  se odselilo u mladenačkoj  dobi iz Hrvatske u SAD, a dvoje je ostalo živjeti u istom selu, ženili su se s Čehinjama.

Tamo je rođen i moj otac Franjo Toufar.“ – govori nam Irinka koja dodaje kako su s tatom od malena, sestra i ona, govorile češki, no da se s vremenom veza s rođacima u Kamenicama, obzirom na protok od 150 godina otkad se prapradjed Antonín Toufar doselio u Hrvatsku, izgubila.

Mnogi Česi u Hrvatskoj njeguju svoje običaje, a tako i Irinkina obitelj. Ta želja za održavanjem običaja svojih predaka potakla ih je i u Sisku na obnovu rada Češke besede 1994. godine.

„Bilo je to vrijeme koncem prošlog stoljeća i početkom ovoga kada je obnavljan rad brojnih drugih Čeških beseda u Hrvatskoj. Nošeni na tom valu i sisački su se Česi počeli okupljati u Besedi, jer im jenedostajalo – besedovanje. Besedovati znači sastajati se s drugim ljudima, pričati češki, družiti se, pjevati češke pjesme i plesati češke plesove, baviti se kazalištem i drugim aktivnostima i pri tome se radovati.“ – govori nam Irinka Vidović. Inače, prva Češka beseda u Hrvatskoj osnovana je u Zagrebu 1874. godine, zatim u Dubrovniku 1899. godine. Zagrebačka ove godine obilježava 150 godina postojanja, a danas su u Hrvatskoj aktivne 33 Češke besede.

Obnoviti rad jedne besede u Sisku nije bilo teško. „Krenulo je sve od nekoliko osoba, svaka od njih je zainteresirala druge, oni opet druge i tako se članstvo povećavalo, a učlanjivali su se i aktivno sudjelovali u radu i naši prijatelji koji nisu Česi, a draga im je češka kultura. Inače, nisu svi sisački Česi u Besedi, a u Češkoj ne postoje Češke besede. Danas u Češkoj besedi Sisak prevladavaju starije generacije. Teže je za aktivno sudjelovanje zainteresirati i okupiti nove mlađe članove. Potreba za čvršćom vezom s baštinom predaka javlja se češće u zrelijim godinama, a mlađi danas imaju interese koji su više povezani sa zahtjevima i izazovima sadašnjeg vremena.“ – pojašnjava Irnika Vidović.

Upravo preko Češke besede i Irinka, kao i svi drugi članovi, ostavruju jače veze s Češkom, ali i drugim Česima u Hrvatskoj.  „S Češkom nas vežu jezik, kultura, porijeklo, kontakti i potpora. Ali kad se vratimo iz Češke kući u Sisak i Hrvatsku većina nas je u šali sklona reći da je doma trava ipak zelenija, ptice ljepše pjevaju, a i sunce jače grije.“ – napominje Irinka Vidović dodajući kako su, unatoč gotovo dva stoljeća na hrvatskom tlu, Česi uspjeli sačuvati svoj identitet i kulturu.

„U Hrvatskoj je rođena već šesta generacija Čeha, a nakon gotovo dva stoljeća na hrvatskom tlu, Česi su još uvijek Česi. Doduše, danas u puno manjem broju nego prije jer se asimilacija ne može zaustaviti. No, može se usporiti. Važan dio identiteta su jezik i kultura te ljubav prema svojim češkim korijenima i češkoj tradiciji koje mi hrvatski Česi, prenosimo iz generacije u generaciju u svojim obiteljima i u Češkim besedama. Česi u Hrvatskoj, pa i u Sisku, znali su čuvati svoje, ali smo znali prihvatiti i mogućnosti koje su nam se nudile za očuvanje identiteta. Republika Hrvatska ne samo da se poštuje naš nacionalni identitet, nego ga i podupire kroz potporu češkoj kulturi i školstvu, ali i političku predstavljenost u skladu s Ustavom i zakonima.“ – objašnjava Irinka Vidović koja vodi vrlo aktivnu Češku besedu u Sisku.

Češka beseda Sisak se uvijek rado odaziva na nastupe u Sisku i drugdje u Hrvatskoj te redovito sudjeluje na županijskim i državnim smotrama u organizaciji Hrvatskog sabora kulture. Organiziraju gostovanja drugih Čeških beseda u Sisku, predavanja i tribine, koncerte i kazališne predstave izvođača iz Češke Republike. „Pjevamo tradicionalne pjesme iz moravskog dijela Češke od kuda potiče većina naših predaka, kazališne predstave izvodimo na češkom jeziku po književnim predlošcima čeških autora, folklorna skupina pleše plesove iz Češke i Moravske. S ciljem propagiranja češke kulture, poticanja tolerancije te promocije Siska kao multikulturalnog grada, svake godine organiziramo Dane češke kulture u Sisku s temama prepoznatljivim za češku tradiciju i kulturu: lutkarstvo, film, češke spomenike pod zaštitom  UNESCO-a, staklo, običaje i nošnje, ali i češke knedle i češko pivo. Dane češke kulture posvećujemo putem prigodnih predavanja i izložbi obljetnicama čeških kompozitora i pjevača, književnika, kazalištaraca, arhitekata, političara i humanista, Čeha koji su u svojoj domovini Hrvatskoj ostavili značajan trag na različitim područjima, osobito događajima i osobama gdje se isprepliću češka i hrvatska kultura.“ – prepričava aktivnosti sisačkh Čeha Irinka Vidović.

Inače, Prema popisu stanovništva iz 2021. godine u Hrvatskoj ima 7.862 pripadnika češke nacionalne manjine. Najviše Čeha živi na području Bjelovarsko-bilogorske, Požeško- slavonske, Sisačko-moslavačke i Zagrebačke županije te u Gradu Zagrebu. U Sisku živi 68 pripadnika češke nacionalne manjine.

Danijel Prerad

Hajrudin Kulašić funkciju predsjednika Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Petrinje obavlja već treći mandat. Svake godine organiziraju brojne aktivnosti i manifestacije, sve s ciljem što boljeg suživota Bošnjaka i većinskog stanovništva. U Petrinji živi više od 50 godina te je aktivan član brojnih braniteljskih udruga te društava. Smatra kako su kao Bošnjaci u Petrinji postigli puno, a najveća neostvarena želja im je otvaranje mezarja.

Hajrudin Kulašić, rođen u Bosni i Hercegovini, u Petrinji živi već 51 godinu. Odmah po dolasku u Petrinju, zaposlio se u građevinsko-zanatskoj zadruzi, a kasnije je počeo raditi za jedno petrinjsko trgovačko društvo gdje je ostao sve do mirovine 2020.godine. Za sebe kaže kako je cijeli svoj radni staž odradio u Petrinji, a kao Bošnjak, sudjelovao je i u Domovinskom ratu. Već dugi niz godina član je i brojnih braniteljskih udruga, kao što je član i Lovačkog društva „Fazan“ Petrinja.

Kulašića u Petrinji ipak većina prepoznaje kao predsjednika Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Petrinje čiji je predsjednik već treći mandat. Prije toga, tri mandata odradio je kao predstavnik Bošnjačke nacionalne manjine Grada Petrinje jer tada nisu imali uvjete za formiranje Vijeća.

Prema posljednjem Popisu stanovništva iz 2021.godine, Petrinja ima sveukupno 277 Bošnjaka. Kulašić ističe kako su Bošnjaci sastavni dio Petrinje. „Mi kao Bošnjaci, samim priznanjem nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, dobili smo možda čak i više prava nego sami Hrvati koji su mještani u našem gradu, a to se može potkrijepiti činjenicama o pravima koje mi kao pripadnici nacionalne manjine ostvarujemo kroz Ustav i Zakon o pravima nacionalnih manjina. Ali, možemo reći da smo ponosni Bošnjaci danas u Petrinji“, odgovara nam Kulašić.

Smatra kako je položaj Bošnjaka danas u Petrinji prepoznat i cijenjen upravo zbog aktivnog djelovanja Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Petrinje, jer osim obilježavanja značajnih datuma vezanih za Bosnu i Hercegovinu, obilježavaju i značajne datume vezanih za Republiku Hrvatsku.

„Svake godine obilježimo Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, Dan bijelih traka, zatim organiziramo Bošnjačku večer folklora i sevdaha kao što svake godine obilježimo Dan državnosti Bosne i Hercegovine“, nabrojao je Kulašić te dodaje kako sve aktivnosti organiziraju ne samo za Bošnjake, već i za sve ostale sugrađane Petrinje.

Često se može čuti kako je upravo Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Petrinje jedno od najaktivnijih vijeća u Hrvatskoj, a Kulašić dodaje kako je ponosan zbog toga, te istovremeno ističe kako realizacija brojnih aktivnosti Bošnjaka ne bi bila moguća bez podrške lokalne samouprave. Također smatra kako je važna i dobra suradnja s lokalnim medijima koji prate rad nacionalnih manjina u svojim gradovima i općinama.

Kao pripadnik bošnjačke nacionalne manjine, nikada nije doživio neugodnosti tijekom svog boravka u Petrinji. „Mi poštujemo sistem države u koju smo se doselili, ne zaboravljamo svoje porijeklo iz Bosne i Hercegovine i mislim da čovjek prije svega mora biti čovjek jer onda ne može doživjeti nikakve neugodnosti, ako ih sam ne izaziva“, dodaje Kulašić.

Veseli ga zajednički suživot Bošnjaka s ostalim sugrađanima Petrinje.

Na samom kraju ističe kako Bošnjaci imaju već dugi niz godina neostvarenu želju, a to je izgradnja mezarja za muslimane i Bošnjake islamske vjeroispovijesti. Osim navedenog, kao i brojne udruge, društva, klubovi na području Petrinje, nakon potresa ostali su bez svog prostora za rad i okupljanje, stoga im je također jedna od neostvarenih želja i dobivanje prostora u kojem bi mogli odrađivati svoje aktivnosti, kako u sklopu Vijeća, tako i za ostale potrebe.

Mario Gršić

Udruga HVIDR-a Grada Siska organizirala je tematsku razgovaraonicu pod nazivom Zašto nam je pamćenje važno.

U uvodnom dijelu susreta nazočne je pozdravio predsjednik HVIDR-e Mario Oroz, a potom je volonterka dr. sc. Daša Poredoš Lavor s članovima – hrvatskim braniteljima ratnim vojnim invalidima razgovarala o važnosti komunikacije u svim životnim situacijama, aktivnom slušanju, pamćenju i zapamćivanju.

Uz dobro raspoloženje, opuštenost i šalu – bilo je vremena i za zanimljivu „mozgalicu“.  Ova aktivnosti dio je  projekta HVIDR-a u sadašnjosti i budućnosti koji provodi Udruga HVIDR-a Grada Siska, a Građanska inicijativa „Moj grad Sisak“ partner je na projektu, te sve aktivnosti i susrete koje održava zajedno s D. Poredoš Lavor obavljaju se u vidu volonterskog doprinosa i podrške.

Bruxelles, upravno središte mnogih međunarodnih organizacija, bilo je mjesto trodnevne konferencije – edukacije na temu zagovaranja ljudskih i manjinskih prava u okviru programa MARIO, a u sklopu kojeg i Građanska inicijativa “Moj grad Sisak” provodi projekt Human Voices.

U razdoblju od 13. do 16. 10. 2024. godine tridesetak predstavnika organizacija i voditelja projekata iz Hrvatske, Bugarske, Mađarske, Slovačke, Poljske i Litve predstavili su svoje dosadašnje projektne aktivnosti. Azra Mulabdić, voditeljica projekta Human Voices prezentirala je implementaciju projekta kroz aktivnosti sa sudionicima – pripadnicima manjinskih skupina, ali i lokalnog stanovništva, te kakav su utjecaj projektne aktivnosti i metode rada imale na ciljane skupine.

Predstavnici organizacija kroz nekoliko sastanaka s predstavnicima raznih organizacija i institucija sa sjedištem u Bruxellesu, imali su priliku steći nova znanja i upoznati se s metodama zagovaranja prava manjina kao i razgovarati o brojnim temama kao što su segregacija, rodna diskriminacija, borba protiv rasizma, postupanje s izbjeglicama i migrantima i sl.

Osvježavanje postojećih i stjecanje novih znanja i vještina, razmjena iskustava, sudjelovanje u raznovrsnim programima i umrežavanje različiti su načini s kojima možemo osobno i organizacijski rasti, te tako graditi međusobno povjerenje u društvu i sudjelovati u stvaranju društva jednakih mogućnosti za sve ljude, za što se zalaže i Građanska inicijativa “Moj grad Sisak”. Hvala Minority Rights Group Europe na podršci u tome.

Azra Mulabdić, voditeljica projekta Human Voices

Udruga HVIDR-a Grada Siska organizirala je tematsku razgovaraonicu pod nazivom Znamo li se svađati?!. U uvodnom dijelu susreta nazočne je pozdravio predsjednik HVIDR-e Mario Oroz, a potom je volonterka dr. sc. Daša Poredoš Lavor s članovima – hrvatskim braniteljima ratnim vojnim invalidima razgovarala o svađi u svakodnevnom životu, osobitosti kvalitetne i manje kvalitetne svađe, vrstama svađalica, te važnosti mirnog i konstruktivnog rješavanja problema u obitelji i društvu.  Na kraju sudionicima su pročitane dvije motivacijske priče o kojima je potom razgovarano i povezivano s iskustvima iz svakodnevnog života.

Ova aktivnosti dio je  projekta HVIDR-a u sadašnjosti i budućnosti koji provodi Udruga HVIDR-a Grada Siska, a Građanska inicijativa „Moj grad Sisak“ partner je na projektu, te sve aktivnosti i susrete koje održava zajedno s D. Poredoš Lavor obavljaju se u vidu volonterskog doprinosa i podrške.